Što je obveznica?
Obveznica je zajam. Posuđuješ novac državi, banci ili tvrtki, a u zamjenu svake godine dobivaš fiksnu kamatu (zove se kupon) i na dogovoreni datum cijeli iznos natrag. Ne posjeduješ ni djelić izdavatelja — ti si vjerovnik, a ne suvlasnik. Zato obveznice u pravilu osciliraju manje od dionica, ali na dugi rok i donose manje.
Obveznica je zajam: fiksna kamata svake godine i cijeli iznos natrag na kraju.
Primjer s brojkama
Kupiš obveznicu po cijeni 100 za 10.000 €. Traje 5 godina, kupon je 3 %.
- Svake godine dobiješ 300 € kamate.
- Nakon 5 godina dobiješ svojih 10.000 € natrag.
- Ukupno 1.500 € kamate u pet godina — bez obzira na to što je u međuvremenu radila burza.
Ako prodaš prije kraja, dobiješ onu cijenu koju tržište nudi tog dana. Može biti iznad ili ispod 100.
Zašto se cijena mijenja kad se mijenjaju kamate
Tvoja obveznica plaća 3 %. Ako kamate općenito porastu na 5 %, nitko neće platiti 100 za tvoju obveznicu s 3 % — na novoj može dobiti 5 %. Zato cijena tvoje pada dok efektivno ne nosi 5 %. Ako kamate padnu, cijena tvoje raste. Kamate gore = cijena dolje, i obrnuto. Što obveznica dulje traje, to su kolebanja cijene veća.
Ako obveznicu držiš do dospijeća, kolebanja cijene te se ne tiču: i dalje dobivaš 300 € godišnje i 10.000 € na kraju.
Tri vrste na koje ćeš naići
- Državne obveznice: Zajam državi. Vrlo sigurne, niska kamata. Hrvatska ih posljednjih godina izdaje i izravno građanima — takozvane narodne obveznice.
- Pokrivene (hipotekarne) obveznice: Zajam banci, osiguran stambenim kreditima. Smatraju se vrlo sigurnima.
- Korporativne obveznice: Zajam tvrtki. Viša kamata, jer tvrtka može bankrotirati. »High yield« znači visok prinos — i visok rizik.
Većina početnika ne kupuje pojedinačne obveznice, nego obveznički fond ili ETF koji ih drži stotine.
Porez
Kamate i dobit od obveznica oporezuju se, ali po pravilima koja nisu ista kao za dionice — i različita su od zemlje do zemlje. Za Hrvatsku pogledaj porezne stranice u ovom rječniku, na primjer dvije godine. Kiggo ne vodi tvoj porez; to radiš ti, uz svog posrednika i Poreznu upravu.
Tipična pogreška početnika
Vjerovati da obveznica ne može pasti. Može — svaki put kad kamate porastu. Samo ne može pasti na nulu ako izdavatelj ne bankrotira, a na dospijeću dobiješ dogovoreni iznos.
Ovako to vidiš u Kiggu
Kiggo je napravljen za dionice i ETF-ove. Ako potražiš obveznički ETF, Kiggo pokazuje da je riječ o obvezničkom fondu i preskače pokazatelje koji imaju smisla samo za dionice. U rječniku u aplikaciji uz obveznicu stoji mala vremenska crta s kuponima i povratom glavnice.
Povezani pojmovi
Česta pitanja
Jesu li obveznice sigurne?
Sigurnije od dionica, ali ne bez rizika. Cijena pada kad kamate rastu, a tvrtka može bankrotirati. Državne obveznice stabilnih zemalja smatraju se vrlo sigurnima.
Što je kupon?
Fiksna kamata koju obveznica plaća — recimo 3 % godišnje od nominalnog iznosa. Ime dolazi iz vremena kad se s papirnate obveznice odrezao kupon da bi se naplatila kamata.
Što znači cijena 100?
Da se obveznicom trguje točno po iznosu koji dobiješ na dospijeću. Ispod 100 kupuješ uz diskont i dobivaš viši efektivni prinos; iznad 100 plaćaš premiju i dobivaš niži.
Kiggo objašnjava — Kiggo ne savjetuje. Nikad ti ne govorimo što kupiti ili prodati, a pokazatelji se uspoređuju samo među tvrtkama iz iste djelatnosti. Odluka je tvoja. Zadnje ažuriranje: 2026-09-23.
Napisao Claus Frisch, osnivač Kigga. Ni savjetnik ni banka — Kiggo objašnjava, ti odlučuješ.
